>>>1804. Umro je nemački filozof Imanuel Kant, začetnik nemačke klasične filozofije, jedan od najuticajnijih filozofa čije je delo donelo revolucionarne promene u modernoj filozofiji (“Kritika čistog uma”, “Kritika praktičnog uma”, “Kritika rasudne snage”, “Opšta istorija prirode i teorije neba”).

>>>1809. Rođen je američki državnik Abraham Linkoln, predsednik SAD od 1860. do 15. aprila 1865, kada ga je u Vašingtonu ubio jedan fanatični pristalica ropstva. Od 1861. do 1865. vodio je građanski rat protiv otcepljenih južnih država i uspeo sačuvati Uniju, a 1863. je proglasio ukidanje ropstva u SAD.

>>>1818. Čile je proglasio nezavisnost od Španije.

>>>1832. Pacifička ostrva Galapagos su pripojena Ekvadoru.

>>>1851. Edvard Hargrejvs je pronašao zlato u Samerhil Kriku u Novom Južnom Velsu, izazvavši zlatnu groznicu u Australiji.

>>>1882. Rođen je srpski slikar Ljubomir Ivanović. Značajno je doprineo razvoju grafike i crteža u srpskom slikarstvu, a njegovi radovi s motivima iz Srbije i Makedonije, pored umetničke imaju i izuzetnu dokumentarnu vrednost.

>>>1899. Nemačka je kupila od Španije ostrvo Karolina i Marijanina ostrva u Pacifiku.

>>>1912. Poslednji kineski car Pu Ji iz dinastije Manču abdicirao je, Kina je postala republika, a prvi predsednik Sun Jat Sen.

>>>1942. Prilikom bekstva iz logora kod Niša u Drugom svetskom ratu nemački vojnici ubili su 42 logoraša, a 105 je uspelo da pobegne. Za odmazdu je streljano 850 ljudi.

>>>1953. ŠSR je prekinuo diplomatske odnose sa Izraelom posle bombaškog napada na sovjetsko poslanstvo u Tel Avivu.

>>>1961. Saopšteno je da su pripadnici separatitičkog pokreta Katange ubili kongoanskog premijera i nacionalnog heroja Patrisa Lumumbu. Tačan datum i okolnosti pod kojima je ubijen
nikada nisu otkriveni.

>>>1973. Severni Vijetnam je tokom Vijetnamskog rata oslobodio prvu grupu američkih ratnih zarobljenika.

>>>1974. U Moskvi je uhapšen ruski pisac Aleksandar Solženjicin, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1970. Narednog dana oduzeto mu je sovjetsko državljanstvo i proteran je iz zemlje. Nakon dve decenije provedene u emigraciji u Vermontu (SAD), u Rusiju se vratio 1994.

>>>1979. U Rodeziji je poginulo 59 ljudi u putničkom avionu “Er Rodezija” kojeg su oborili gerilci.

>>>1986. SAD su izručile SFR Jugoslaviji ratnog zločinca Andriju Artukovića, ministra unutrašnjih poslova ustaške vlade Nezavisne Države Hrvatske u Drugom svetskom ratu. Jugoslovenske vlasti su Artukovića, koji je posle rata pobegao iz zemlje, optužile za ratne zločine počinjene nad civilima, među kojima je bilo najviše Srba i Jevreja.

>>>1993. Bivši predsednik Malija Musa Traore i trojica visokih oficira osuđeni su na smrt nakon što ih je sud proglasio krivim za masovna ubistva izvršena 1991.

>>>1997. Hvang Đang Jop, blizak saradnik predsednika Severne Koreje Kim Đong Ila, zatražio je u južnokorejskoj ambasadi u Pekingu politički azil u Južnoj Koreji.

>>>1999. Senat SAD oslobodio je predsednika Bila Klintona optužbi za krivokletstvo i opstrukciju pravde, čime je, posle godinu dana, okončana “seksualna afera” sa Monikom Levinski i izbegnut impičment.

>>>1999. Poljska, Mađarska i Češka, prve od bivših članica Sovjetskog bloka, priključile su se NATO-u.

>>>2002. Pred Međunarodnim sudom za ratne zločine u Hagu počelo je suđenje bivšem predsedniku Srbije i SR Jugoslavije Slobodanu Miloševiću, prvom šefu države kojem se sudilo pred Međunarodnim sudom. Milošević je u maju 1999. optužen za zločin protiv čovečnosti, kršenje zakona i pravila rata i genocid tokom ratova u Hrvatskoj 1992, Bosni 1992-95. i na Kosovu 1999. Početak “procesa stoleća” pratilo je više od 1000 najvećih svetskih medija. Na zahtev Haškog tribunala srpske vlasti isporučile su Miloševića sudu u Hagu 28. juna 2001.

>>>2002. Pakistanske vlasti uhapsile su militantnog islamistu Ahmada Omara Saeda Šeika, britanskog državljanina, koji je glavni osumnjičeni za otmicu američkog reportera Danijela Perla, koji je izvestavao za Vol strit džornal.

>>>2003. U sukobima vojske i pobunjenih pripadnika policije i drugih demonstranata tokom protesta u La Pazu (Bolivija) najmanje 30 ljudi je poginulo, a 160 je povređeno.
i drugih demonstranata tokom protesta u La Pazu (Bolivija) najmanje 30 ljudi je poginulo, a 160 je povređeno.
@@@

Prikaži još ovjava iz Društvo

Оstаvitе оdgоvоr

Vаšа аdrеsа е-pоštе nеćе biti оbјаvljеnа.

Pročitajte još

TA „Vaskršnji susreti planinara Srbije“

Prema kalendaru akcija PS Srbije PSD „Magleš “ iz Valjeva Vas poziva na Tradicionalnu akci…