Đurđevdan je hrišćanski i narodni praznik koji se proslavlja 6. maja po novom kalendaru. Njime se obeležava uspomena na Svetog Đorđa svetog velikomučenika i pobedonosca Georgija koga slavi veliki broj porodica kao svoju krsnu slavu.

Đurđevdan simbolizuje početak proleća i rađanja, pravoslavni hrišćani slave ga kao krsnu slavu. Đurđevdan je druga po zastupljenosti slava kod Srba.

Sveti Đorđe je na ikonama predstavljen na konju, kako probada aždaju što simbolizuje njegovu pobedu neznaboštva.

U vreme srpskog ropstva pod Turcima na ovaj dan su muškarci napuštali domove i odlazili u šumu, u hajduke.

U narodu je ostalo sećanje na tadašnje hajdukovanje, pa je ostala i izreka „Đurđev danak, hajdučki sastanak, Mitrov danak, hajdučki rastanak“.

Za Đurđevdan su vezani brojni običaji i rituali, pletenje venaca i poljskog cveća, ukrašavanje đurđevkom, kupanje u reci.

Najrasprostranjeniji  običaji za  Đurđevdan su  pletenja venaca od bilja i umivanje vodom u koju su bile potopljene lekovite biljke.
Zato na Đurđevdan treba požuriti i u rano jutro izaći na polja gde se bere cveće.

Đurđevdansko cveće je: đurđevak, mlečika, maslačak i od njih treba isplesti venčiće kojima se kite ulazna vrata na dvorištu i kući.

Đurđevdansko kićenje ostaje danima, pa čak i nedeljama, sve dok se biljke kojima su kuće, dvorišta i torovi okićeni, same ne sasuše.

Jedan od običaja  je da narod na Đurđevedan, rano pre zore, odlazi u prirodu na zajednički đurđevdanski uranak, na neko zgodno mesto u šumi, na proplanku ili pored reke. Na uranak se nosi i hrana i piće. Obavezno se peče jagnje na ražnju, a oni koji su poranili čekaju ostale da počne slavlje.

Razna verovanja vezuju se za ovaj svetac, kao na primer da se na Đurđevdan ne valja spavati, već uraniti, jer će spavalice boleti glava cele godine. Ali ako ipak zaspite, onda treba da spavate i na Markov dan, i to na istom mestu.
Veliku važnost u ranijim decenijama u Srbiji je imalo i kupanje na reci, pre sunca. Da bi bili zdravi i jaki, ljudi su se kitili cvećem i biljem, opasivali se vrbovim i drenovim prućem.

U današnje vreme, posebno u gradovima, nije se zadržalo mnogo ovih običaja. Ali zato domaćice spremaju bogatu trpezu.

Svima koji slave Đurđevdan, želimo srećnu slavu!

Prikaži još ovjava iz Društvo
Comments are closed.

Pročitajte još

Diplomirani elektroinženjer automatike

Preduzeću Enel doo Valjevo potreban: Diplomirani elektroinženjer automatike – sa ili…