Tisova pec. biljni svet .jpgSrbiji se, kao i širom planete, obeležava Dan zaštite životne sredine – 5. jun. Svetski dan životne sredine je centralni događaj Ujedinjenih nacija koji se bavi životnom sredinom, a slavi se svake godine 5. juna u više od 100 zemalja širom sveta. Ustanovljen je 1972. godine od strane Generalne skupštine Ujedinjenih nacija na kojoj je na predlog jugoslovenske delegacije 5. jun proglašen Svetskim danom čovekove okoline. Njegovo obeležavanje povereno je Programu za životnu sredinu Ujedinjenih nacija [UNEP], čije se međunarodno sedište nalazi u Najrobiju, Kenija.

Svrha Svetskog dana životne sredine je da fokusira svetsku pažnju na životnu sredinu i da stimuliše političku pažnju i akciju. Ovaj događaj teži da problemima životne sredine da ljudski lik, omogućava ljudima da postanu aktivni činioci održivog i ujednačenog razvoja, promoviše shvatanje da su lokalne zajednice centralno mesto za promenu stavova u vezi problema životne sredine i promoviše partnerstvo koje treba da osigura da sve nacije i ljudi uživaju u bezbednijoj i prosperitetnijoj budućnosti.

U specijalnoj publikaciji “Pokazatelji stanja životne sredine”, koju je Institut za javno zdravlje “Dr Milan Jovanović Batut” objavio povodom Svetskog dana zaštite životne sredine, navodi se da je kvalitet vode za piće u Srbiji bolji nego proteklih godina, ali da je otpad i dalje velika pretnja.

Prema podacima Instituta za javno zdravlje, od ukupno 155 kontrolisanih vodovoda 47,75 odsto su ispravni, odnosno imaju manje od pet odsto mikrobiološki i manje od 20 odsto fizičko-hemijski neispravnih uzoraka vode.

Prema analizi kvaliteta 3.419 uzoraka površinskih i otpadnih voda iz industrijskih pogona, 51 odsto uzoraka je bilo neispravno i nije odgovaralo odgovarajućim pravilnicima o kvalitetu otpadnih voda, a 34 odsto je bilo ispravno.

Utvrđeno je i da većina pogona, 51,32 odsto, ne prečišćava otpadne vode, a najviše pogona [47,25 odsto] otpadne vode uliva u kanalizacione sisteme, u površinske vode uliva se 43 odsto, dok 8,2 odsto pogona uliva otpadne vode kombinovano, odnosno u oba prijemnika.

Analize su pokazale da ruralne oblasti nisu dovoljno obuhvaćene organizovanim sakupljanjem otpada, a osim broja vozila, raspoređenosti kontejnera i nedovoljne učestalosti sakupljanja otpada veliki problem u gradskim sredinama predstavlja i nerešen način sakupljanja opasnog otpada iz zdravstvenih ustanova i industrije.

Od 160 posmatranih gradskih naselja, deponiju ima 131, a čak 113 deponija se vode kao nehigijenske, dok je u seoskim naseljima još nepovoljnija situacija, jer od posmatranih 3.992 naselja deponiju nema 3.687, pa se na tim mestima smeće najčešće nekontrolisano baca na sve strane.

Prikaži još ovjava iz Ekologija

Оstаvitе оdgоvоr

Vаšа аdrеsа е-pоštе nеćе biti оbјаvljеnа.

Pročitajte još

Bolje grejanje i uštede u kućnom budžetu za 35 Mioničana

I Mioničani su dobili priliku da upola cene poboljšaju grejanje i klimatizaciju u svojim k…