infakt__frame.jpgKako biti konkurentan na tržištu u današnjim uslovima često je postavljano pitanje poslednjih godina. Globalizacija u svetu, a u našoj zemlji tranzicija, nelikvidnost preduzeća, slaba kupovna moć građana ni malo ne daju ružičastu sliku. RPK Valjevo organizovala je danas zajedničku sednicu više odbora na kojoj je o konkurentnosti privrede Srbije govorio dr Radovan Kovačević, direktor Centra za naučno istraživački rad PKS istakavši pri tom da je konkurentnost privrede neophodna kako bi se naša zemlja snažnije uključila u svetske tokove.
– Oseća se potreba da privreda oštrije nastupi kada je u pitanju lansiranje novih proizvoda ne samo na domaćem tržištu, ali konkurentnos ima i šire značenje jer to podrazumeva i čitav niz pratećih aktivnosti koje omogućavaju preduzeću da se pojavi sa proizvodom na svetskom tržištu. Preduzeća su sada suočena sa visokim kamatama što umanjuje konkurentnost. U narednim godinama mora se omogućiti da preduzeća dobijaju pozajmice po povoljnijim kamatama i to pre svega za poizvodnju namenjenu izvozu. Trajnije povećanje stopa uloženih u istraživanje i razvoj treba da omogući preduzećima da se jedan deo sredstava usmeri na kreativnu dimenziju kreiranja novih proizvodnih programa, kaže Kovačević.
Više od četvrt veka u svetu se izučava konkurentnost nacionalnih ekonomija. Srbija i Crna Gora su rangirane na 96. mestu i iza nas se nalaze samo Šri Lanka, Tanzanija, Uganda, Ukrajina, Venecuela, Vijetnam, Zambija i Zimbabve. Privreda, čiji je uvoz dva puta veći od izvoza, ne može biti ozbiljan tržišni takmac.
– Ne vredi očekivati da se sa postojećim proizvodnim programima može izaći na svetsko tržište i preduzeća se moraju prilagođavati svetskoj tražnji. Biće i sve jača konkurencija na domaćem tržištu jer se pojavljuju i zone slobodne trgovine. Vreme je dragocen resurs i mora se odmah pristupiti poboljšanju konkurentnosti.
Konkurentnost ima četiri stuba. To su makroekonomska stabilnost, mikroekonomska operativnost, regulativa i institucije, te sistem vrednosti i poslovna etika.
– Ako sada posmatramo strukturu izvoza, vidimo da je ona vrlo šarolika. U narednom periodu akcenat treba staviti na neke brzorastuće grane kao što je hemijska i poljoprivredno prehrambena industrija, ali u prerađivačkom delu. Ima dosta mesta i u mašinskom kompleksu. Mora se ići na više faze prerade jer sirovine imaju promenljivu cenu pa može doći do dupliranja izvoza, ali manjeg deviznog priliva.
Činjenica je da ne možemo više živeti u prošlosti, sanjati o povratku na zelene grane svih onih velikih kolektiva koji su nekada postojali na ovim prostorima. Sada postoji EU koja ima vrlo široke standarde i mi ne možemo da živimo više izvan globalizacije, izvan tranzicije i EU.

Prikaži još ovjava iz Privreda

Оstаvitе оdgоvоr

Vаšа аdrеsа е-pоštе nеćе biti оbјаvljеnа.

Pročitajte još

Za opremanje igrališta u valjevskim obdaništima 11 miliona dinara

Grad Valjevo će dobiti 11 miliona dinara za opremanje igrališta u dvorištima valjevskih ob…