31. p.n.e. – U velikoj pomorskoj bici kod Akcijuma u Jonskom moru Oktavijan je pobedio flotu rimskog vojskovodje Marka Antonija i egipatske kraljice Kleopatre.
1666. – U požaru koji je četiri dana harao Londonom, vatrena stihija je gotovo uništila grad. Stradale su mnoge gradjevine medju kojima i katedrala Svetog Pavla.
1752. – Na osnovu odluke britanskog parlamenta, u Velikoj Britaniji i njenim kolonijama Julijanski kalendar zamenjen je Gregorijanskim. Drugi septembar bio je poslednji dan po Julijanskom kalendaru.
1807. – Britanska mornarica je bombardovala Kopenhagen, kako bi sprečila Napoleona Bonapartu da protiv Britanaca upotrebi dansku flotu.
1829. – Sklopljen je Jedrenski mir izmedju Rusije i Otomanskog carstva, kojim su se Turci obavezali da Srbiji vrate šest nahija oslobodjenih u Prvom srpskom ustanku i da priznaju autonomiju Grčke.
1838. – Rodjena je havajska kraljica Liliuokalani, poslednji suveren Havaja, od 1891. do 1893, pre nego su ta pacifička ostrva 1898. anektirale SAD.
1866. – Na Kritu je izbila pobuna protiv Turaka i proglašeno je ukidanje turske vlasti i ujedinjenje sa Grčkom, ali je autonomija uspostavljena tek 1897. uz intervenciju evropskih sila, a Londonskim sporazumom 1913. Krit je postao deo Grčke.
1872. – U Hagu je počeo Peti kongres Prve internacionale na kojem je odlučeno da se sedište Internacionale premesti u SAD, gde su postojali uslovi legalnog delovanja. Zbog frakcijskih borbi, na konferenciji u Filadelfiji 15. jula 1876, doneta je odluka o raspuštanju te prve masovne medjunarodne organizacije radničke klase osnovane 1864. u Londonu.
1898. – U bici kod Omdurmana anglo-egipatske trupe pod komandom Horacija Kičinera pobedile su vojsku mahdista, posle čega su Britanci zauzeli sve strateške ključne položaje u Sudanu.
1910. – Umro je francuski slikar Anri Ruso, zvan “Carinik”, jedan od najpoznatijih slikara-naivaca. Njegovo slikarstvo postalo je cenjeno tek nakon njegove smrti, kada je nastala prava jagma za njegovim slikama koje su dospele i u Luvr i druge velike svetske zbirke.
1930. – Avionom “Znak pitanja” francuski piloti Diedon Kost i Moris Belont završili su prvi neprekidni let izmedju Evrope i SAD.
1937. – Umro je francuski istoričar i pedagog Pjer de Kuberten, inspirator i osnivač modernih Olimpijskih igara koje su prvi put održane u Atini 1896. Osnovao je Medjunarodni olimpijski komitet, Olimpijski muzej i Olimpijski institut u Lozani.
1945. – Proglašena je Demokratska Republika Vijetnam sa predsednikom Ho Ši Minom.
1945. – Na palubi američkog ratnog broda “Misuri” u Tokijskom zalivu, Japanci su zvanično potpisali bezuslovnu kapitulaciju u Drugom svetskom ratu.
1973. – Umro je britanski pisac Džon Ronald Ruel Tolkin, autor trilogije “Gospodar prstenova” i romana “Hobit”.
1989. – Tokom demonstracija protiv aparthejda u Kejptaunu, u Južnoj Africi, policija je uhapsila više od 400 demonstranata.
1996. – Vlada Filipina je potpisala mirovni ugovor sa muslimanskim pobunjenicima, posle 24-godišnjeg gradjanskog rata na južnom ostrvu Mindanao, tokom kojeg je poginulo 125.000 ljudi.
1996. – Lideri tri opozicione partije – Srpskog pokreta obnove, Demokratske stranke i Gradjanskog saveza Srbije, potpisali su u Beogradu sporazum o formiranju koalicije “Zajedno” koja je pobedila na lokalnim izborima u novembru, čime je uzdrmana dotada neprikosnovena vlast Slobodana Miloševića.
2001. – Na Kipru je umro južnoafrički kardiolog Kristijan Bernar, koji je 1967. izvršio prvo uspešno presadjivanje srca.