sud za ljudska prava.jpgPravo na pristup pravdi pod jednakim uslovima za sve građane je jedno od osnovnih ljudskih prava i garantovano je Ustavom i zakonima, kao i međunarodnim konvencijama koje je i naša zemlja ratifikovala. Evropska konvencija u svom članu 6 predviđa pravo na pravično suđenje i postavlja određene garancije ovog prava iz čega proizilazi i mogućnost besplatne pravne pomoći.

– Srbija nema celovito uređen sistem pravne pomoći i postojeće odredbe pokazale se se kao restriktivne i nedovoljne za zaštitu prava na pristup pravdi. Zakon o krivičnom postupku predviđa pravo na branioca za optužene za krivična dela gde je zapređena kazna preko 10 godina ili za vreme izricanja i trajanja pritvora. Kada je u pitanju građanska materija tu se pominju istituti pouke neuke stranke, siromaškog prava, dodeljivanje branoca kada neki slučajevi zahtevaju, ali sve ovo najviše otežava praksa neprimenjivanja ili slabog primenjivanja tih propisa, kaže Ivana Šaković, pravnica Odbora za ljudska prava Valjevo.

Jedini zakon, koji ostavlja mogućnost, ali ne i obavezu pružanja besplatne pravne pomoći je u Zakonu o lokalnoj samoupravi, koji ostavlja mogućnost lokalnim samoupravama da organizuju pravnu službu. Prema podacima OEBS-a od 83 opštine u Srbiji u 42 su ustanovljene službe pravne pomoći. To ipak nije dovoljno da bi se pokrile sve potrebe, pa je neophodno i zakonski urediti ovu oblast.
– Donošenjem zakona uredilo bi se celokupno područje besplatne pravne pomoći sa ciljem da se osigura jednakost građana u ostvarivanju njihovih prava bez obzira na imovinske i socijalne prilike. Besplatna pravna pomoć je oblik ostvarivanja prava pojedinca na pristup sudu, pravdi i drugim telima pred kojim građani ostvaraju pojedinačna prava i obaveze. Troškove delimično ili u potpunosti snosi država.

Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći u pripremi je i u nekim zemljama u okruženju, odakle će se moći preuzeti neka rešenja. Neka od njih je prošeirenje liste pružalaca besplatne pravne pomoći , jer je poznato da su u poslednjih 15-tak godina NVO pokrivale dobar deo potreba građana za besplatnom pravnom pomoći.

-Korisnici naših usluga su najviše bili pripadnici tih tzv. “ranjivih grupa”, socijalno ugrođeni, nezaposleni, izbegla i raseljena lica, žrtve porodičnog nasilja i uopšte žrtve kršenja ljudskih prava. Sadašnja situacija je da su NVO pružale tu besplatnu pravnu pomoć preko pravnika i advokata, ali se postavlja i pitanje zakonitosti. Upravo zbog toga NVO očekuju i imaju kapacitete da uđu u taj novi sistem besplatne pravne pomoći. Ono što bi Zakon trebao da definiše su još i postupci u kojima se može ostvariti besplatna pravna pomoć, kao i kriterijumi za pružanje pomoći.

Ministarstvo pravde formiralo je Radnu grupu koja radi na izradi Predloga zakona o besplatnoj pravnoj pomoći, nakon čega će usalditi javne rasprave, kako bi konačna verzija Zakona kada se pojavi u parlamentu bila što bolja.

Prikaži još ovjava iz Društvo

Оstаvitе оdgоvоr

Vаšа аdrеsа е-pоštе nеćе biti оbјаvljеnа.

Pročitajte još

TA „Vaskršnji susreti planinara Srbije“

Prema kalendaru akcija PS Srbije PSD „Magleš “ iz Valjeva Vas poziva na Tradicionalnu akci…