1573. – Potpisivanjem mira u Carigradu završen je rat Otomanskog carstva i Mletačke republike, kojoj su Turci 1571. preoteli Kipar.

1765. – Rođen je francuski hemičar Žozef Nisefor Nieps [Joseph Nicephore Niepce], pionir fotografije. Usavršavajući litografiju od 1813. do 1820, prvi je u svetu uspeo da fiksira sliku dobijenu u mračnoj komori pomoću posrebrene bakarne ploče prekrivene osetljivim slojem asfaltnog laka.

1785. – Rođen je italijanski pisac Alesandro Manconi [Alešandro Manzoni], koji je prvi u italijanskom romanu seljacima dodelio ulogu književnih junaka i nastojao da književni jezik bude sredstvo saopštavanja ne samo za odabrani sloj nego za celokupan narod. Strasno se zalagao za ujedinjenje Italije, snažno podržavajući nacionalni pokret “Rizorđimento” [preporod] četrdesetih godina 19. veka. Pisao je lirske pesme, tragedije i romane. Dela: roman “Verenici”, posmrtna oda Napoleonu I “Svete himne”, drame “Grof Karmanjola”, “Adelki”.

1793. – Revolucionarna Francuska objavila rat Španiji.

1809. – Umro je francuski konstruktor Žan Pjer Fransoa Blanšar [Jean Pierre Francois Blanćard], koji je 1785. s Džonom Džefrisom [John Jeffries] prvi preleteo Lamanš balonom. Takođe je konstruisao padobran.

1820. – Pod pritiskom ustanika protiv feudalno-apsolutističkog poretka, španski kralj Fernando VII morao je da vrati na snagu liberalni ustav iz 1812. i ukine zloglasnu rimokatoličku inkviziciju.

1850. – Rođen je čehoslovački državnik i filozof češkog porekla Tomaš Garig Masarik [Tomas Garrigue Masaryk], profesor Praškog univerziteta, prvi predsednik Čehoslovačke od 1918. do 1935. Osnovao je 1900. Narodnu stranku, koja je 1905. preimenovana u Progresivnu partiju. Od 1907. bio je poslanik u parlamentu Austro-Ugarske u kojem se borio protiv režima Habsburške monarhije i za autonomiju Čehoslovačke. Protivio se agresivnoj austrugarskoj politici na Balkanu i aneksiji Bosne i Hercegovine i veoma je uticao na jugoslovensku nacionalističku omladinu uoči Prvog svetskog rata. Rat je proveo u emigraciji, nastojeći da dobije saglasnost saveznika za nezavisnost Čehoslovačke. Dela: “Socijalno pitanje – filozofske i sociološke osnove marksizma” [marksizam je tretirao kao ekonomski materijalizam i jednostrani kolektivizam], “Samoubistvo kao socijalna masovna pojava moderne civilizacije”, “Principi morala Dejvida Hjuma”, “Osnove konkretne logike”, “Ideali humaniteta”, “Najnovija filozofija religije”.

1875. – Rođen je francuski kompozitor Žozef Moris Ravel [Joseph Maurice], jedan od najistaknutijih predstavnika francuskog impresionizma. Oslanjao se na klasično francusko muzičko nasleđe, ali se inspirisao i španskom muzikom i džezom, koristeći raznoliki ritam, s orkestom punim boje i slobodnim harmonijama. Virtuozni pijanista i dirigent, održavao je koncerte širom Evrope i Amerike. Dela: opera “Sat Španije”, balet “Dafne i Kloe”, orkestarska kompozicija “Bolero”, klavirski ciklusi “Ogledala”, “Gaspar noći”, “Kuprenov grob”, “Sonatina” za klavir, mnoštvo solo pesama, uglavnom na stihove francuskih simbolista.

1876. – Američkom pronalazaču Aleksanderu Grejemu Belu [Alexander Graham Bell] je priznat patent za izum telefona.

1918. – Boljševička partija promenila je naziv u Ruska Komunistička partija.

1932. – Umro je francuski državnik Aristid Brijan [Aristide Briand], 11 puta premijer, dobitnik Nobelove nagrade za mir 1926. U Prvom svetskom ratu zalagao se za formiranje Solunskog fronta, a posle rata za stvaranje Sjedinjenih Država Evrope i Društva naroda.

1935. – Povratkom Sarske oblasti u okrilje Nemačke počela je velika teritorijalna ekspanzija Trećeg rajha, okončana 1945. nemačkim porazom u Drugom svetskom ratu.

1936. – Okupacijom demilitarizovane Rajnske oblasti Nemačka je demonstrativno prekršila Versajski mirovni ugovor, testirajući granice popustljivosti zapadnih demokratija koje – kao i kasnije u slučaju “anšlusa” Austrije i komadanja Čehoslovačke – nisu ni pokušale da je u tome spreče.

1945. – Američka armija je u Drugom svetskom ratu zauzela strateški važan most preko Rajne kod Remagena u Nemačkoj.

1945. – Potisnuvši japanske snage u Drugom svetskom ratu, britanska 14. armija ušla je u Mandalej, drugi najveći grad u Burmi.

1951. – Iranskog premijera Alija Razmaru u jednoj teheranskoj džamiji ubio je islamski fanatik.

1983. – U eksploziji gasa u rudniku uglja blizu turskog grada Eregli poginulo je 96 rudara.

1989. – Kina je objavila vanredno stanje u Tibetu posle trodnevnih antikineskih nereda u toj južnoj planinskoj provinciji.

1989. – Iran je prekinuo diplomatske odnose s Velikom Britanijom zbog objavljivanja knjige britanskog pisca indijskog porekla Salmana Ruždija [Rushdie] “Satanski stihovi” u kojoj je islam, prema iranskom tumačenju, izvrgnut poruzi.

1991. – Snage lojalne iračkom predsedniku Sadamu Huseinu su – prema zapadnim izvorima – u Basri i drugim gradovima na jugu Iraka pogubile najmanje 400 učesnika pobune protiv centralnih vlasti.

1995. – Nemački ratni veterani i njihovi američki ratni neprijatelji koji su ih porazili, zajednički su u Remagenu obeležili poluvekovni jubilej poraza nemačke vojske na Rajni, kojim je ubrzan slom Nemačke u Drugom svetskom ratu.

1996. – Trojica pripadnika američkih oružanih snaga osuđena su na zatvor od 6,5 do sedam godina, zbog toga što su 1995. silovala jednu 12-godišnju devojčicu na Okinavi, što je izazvalo talas ogorčenih protesta i zahteva da američka vojska napusti to japansko ostrvo.

1998. – Italijanski vojni sud je osudio bivšeg nemačkog Š kapetana Eriha Pribkea [Erić Priebke] na doživotnu robiju, oglasivši ga krivim za najgore zverstvo tokom Drugog svetskog rata u Italiji, masakr u Adreatinskim pećinama u blizini Rima.

1999. – Umro je američki filmski režiser Stenli Kjubrik [Stanley Kubrick], jedna od najkontroverznijih ličnosti svetskog filma, čija je ambicija bilo stvaranje samo “konačnih dela” – savršenih proizvoda. Filmovi: “2001: Odiseja u svemiru”, “Paklena pomorandža”, “Dr Strejndžlav”, “Spartak”, “Ubijanje”, “Uzaludna pljačka”, “Staze slave”, “Lolita”, “Beri Lindon”, “Isijavanje”, “Ful metal džekit”, “Široko zatvorenih očiju”.

2003. – Skupština Srbije i Crne Gore izabrala je potpredsednika crnogorske vladajuće Demokratske partije socijalista Svetozara Marovića za prvog predsednika državne zajednice.

2004. – Prilikom potapanja feribota “Samson” u blizini Madagaskara tokom ciklona “Gafilo” poginulo je najmanje 115 ljudi.
m potapanja feribota “Samson” u blizini Madagaskara tokom ciklona “Gafilo” poginulo je najmanje 115 ljudi.
@@@

Prikaži još ovjava iz Društvo

Оstаvitе оdgоvоr

Vаšа аdrеsа е-pоštе nеćе biti оbјаvljеnа.

Pročitajte još

TA „Vaskršnji susreti planinara Srbije“

Prema kalendaru akcija PS Srbije PSD „Magleš “ iz Valjeva Vas poziva na Tradicionalnu akci…