1389. – Danci su u bici kod Folkepinga porazili Šveđane i zarobili švedskog kralja Alberta.

1443. – Rođen je mađarski kralj Matija Hunjadi, poznat kao Matija I Korvin.

1530. – Šarla V je za svetog rimskog cara i kralja Italije krunisao papa Klement VII, što je bilo poslednji put u istoriji da rimski biskup kruniše nekog vladara.

1563. – Hugenoti su ubili Fransoa de Lorena, vojvodu od Giza.

1582. – Papa Grgur XIII izdao je bulu o primeni Gregorijanskog kalendara, kojim je zamenjeno računanje vremena prema Julijanskom kalendaru.

1786. – Rođen je nemački pisac Vilhelm Grim, skupljač i obrađivač narodnih bajki.

1803. – Rođen je srpski trgovac i brodovlasnik Miša Anastasijević, kojeg je za “kapetana dunavskog” 1833. postavio knez Miloš Obrenović.

1847. – Rođen je srpski hemičar Sima Lozanić, prvi rektor Beogradskog univerziteta, član Srpske kraljevske akademije. Bio je profesor hemije na Filozofskom fakultetu Velike škole i potom Univerziteta u Beogradu, ministar privrede i spoljnih poslova u vladama Srbije 1894. i 1905. Izučavao je organsku hemiju, agrikulturnu hemiju i mineralne sirovine.

1848. – Pod pritiskom naroda i liberalne buržoazije abdicirao je francuski kralj Luj Filip.

1848. – U Londonu je na nemačkom jeziku objavljen “Manifest komunističke partije”, koji su napisali Karl Marks i Fridrih Engels.

1871. – U Parizu je revolucionarna narodna garda obrazovala privremeni Centralni komitet Pariske komune, zbog opasnosti da se s Komunom obračuna Skupština Francuske.

1885. – Rođen je američki admiral Čester Vilijam Nimic, komandant Pacifičke flote SAD u Drugom svetskom ratu.

1887. – Pariz i Brisel postale su prve dve prestonice povezane telefonskom vezom.

1920. – Prvi politički program nemačke Nacionalsocijalističke radničke partije, koju je 1919. u Minhenu osnovao Adolf Hitler, objavljen je u 25 tačaka.

1943. – Rođen je engleski muzičar Džordž Harison, član britanske pop grupe “Bitls”.

1945. – Trupe SAD oslobodile su japanske okupacije u Drugom svetskom ratu glavni grad Filipina Manilu.

1946. – Huan Peron je izabran za predsednika Argentine, započevši prvi od tri mandata na čelu te države.

1966. – U Gani je vojnim udarom, dok je bio u poseti Kini, zbačen predsednik Kvame Nkrumah.

1971. – Alžir je saopštio da preuzima kontrolu nad francuskim petrolejskim kompanijama u zemlji.

1974. – Umro je srpski biolog Siniša Stanković, član Srpske akademije nauka i umetnosti, direktor Biološkog instituta Srbije, koji je znatno doprineo ekološkom pravcu u biologiji uporednim istraživanjima porekla i razvića živog sveta balkanskih jezera, strukture i razvoja njihovih ekosistema.

1974. – Pakistan je saopštio da je zvanično priznao Bangladeš [bivši Istočni Pakistan] kao nezavisnu državu.

1975. – Umro je sovjetski državnik ruskog porekla Mihail Aleksandrovič Bulganjin, premijer S S S R od 1955. do 1958.

1990. – Umro je italijanski državnik Alesandro Pertini, bivši predsednik Italije, najpopularniji italijanski političar posle Drugog svetskog rata.

1991. – Nekoliko časova posle poslednjeg pokušaja sovjetske diplomatije da spreči sukob, počela je ofanziva američkih snaga i njihovih saveznika u Zalivskom ratu protiv Iraka u kojem je s obe strane učestvovalo više od 1,3 miliona vojnika. Cilj ofanzive bilo je prisiljavanje Iraka da napusti Kuvajt, koji je okupirao 1. avgusta 1990.

1993. – Kanadski premijer Brajan Malruni dao je ostavku posle devet godina na vlasti.

1995. – U javnoj svađi transatlantskih saveznika, ambasada SAD u Parizu optužila je ministra unutrašnjih poslova Francuske Šarla Paskvu da je lagao povodom špijunskog skandala i odluke francuskih vlasti da zbog političke i ekonomske špijunaže protera četvoricu američkih diplomata i još jednog državljanina SAD.

1996. – Kubanski vojni avioni oborili su dva mala aviona jedne kubanske izbegličke organizacije u SAD, koji su ušli duboko u vazdušni prostor Kube.

1996. – Palestinski islamski teroristi su u dva samoubilačka napada u Izraelu ubili 27 ljudi.

1998. – Francuski parlament je jednoglasno ratifikovao sporazum o sveobuhvatnoj zabrani atomskih proba.

2003. – U zemljotresu u severozapadnoj kineskoj provinciji Sinđang poginulo je najmanje 268 ljudi.

2004. – U zemljotresu koji je pogodio oblast El Hoseima na mediteranskoj obali Maroka, poginulo je najmanje 572 ljudi. – U zemljotresu koji je pogodio oblast El Hoseima na mediteranskoj obali Maroka, poginulo je najmanje 572 ljudi. @@@

Prikaži još ovjava iz Društvo
Comments are closed.

Pročitajte još

Распуст од 24. децембра? Влада данас доноси одлуку

Министарство просвете упутило предлог Влади Србије да зимски распуст почне једнако за осно…