Mnogo je lepih običaja vezanih za Božić, ali ako se ne ode u crkvu na Svetu Liturgiju na dan Božića, sve je samo obična gozba i igra. Na Badnje veče, uoči Božića se loži badnjak, to je mlado hrastovo drvo, koje su nekada domaćini sekli u šumi. U naše vreme je to svežanj hrastovih grančica, ali značenje je isto: ovo mlado drvo simvoliše samoga Hrista i njegov ulazak u svet, u naša srca i naše kuće. To što se loži badnjak, predstavlja toplinu Hristove ljubavi. Zatim, badnjak je podsećanje na drvo koje su pastiri doneli u pećinu, i koje je pravedni Josif založio kako bi se tek rođeni Bogomladenac zagrejao u hladnoj pećini. I ima još jedno tumačenje, a to je da je badnjak nagoveštaj stradanja i Krsta Hristovog. Slama koja se unosi u kuću podsećanje je na onu slamu iz jasala na koju je Presveta Bogorodica položila tek rođenog Gospoda.Tamjan kojim se kadi kuća, kao i darovi koji se stavljaju u slamu, podsećanje su na darove koji su doneli mudraci sa Istoka i njima darovali Novorođenog Hrista. Božićni obredi, u kući i crkvi, imaju svoju duboku simboliku, i odraz su vere u Živoga Boga i podsećanje na lepotu one jedinstvene noći kad su krupne zvezde nad Palestinom potamnele od jedne velike, nove, kakvu niko do tada nije video, zvezde koja je obasjala novom svetlošću sva proročanstva Starog zaveta, jer je označila prorokovano rođenje Spasitelja, nastanak novog vremena, Novog zaveta i novog sveta.”
Badnji dan, posljednji dan božićnog posta u našem narodu se proslavlja izuzetno svečano i uz karakteristične obrede. Po starom običaju na badnji dan se seku i lože badnjaci
Badnjak je, inače, cerovo drvo koje se na Badnji dan obično rano izjutra, pre izlaska sunca, seče po strogim propisima – sekirom se može udariti samo jedanput ili tri puta. Badnjak mora pasti na istočnu stranu i ne smije se zadržati na nekom drvetu pored sebe. Badnjak se na svečan način unosi u kuću predveče ili kada se potpuno smrkne.
Unoseći badnjak domaćin, po starom običaju, govori: Dobro veče i nazdravlje vam badnje veče.
Ukućani odgovaraju: Dobra ti sreća i stobom zajedno.
Domaćica potom posipa badnjak žitom.
Domaćin uzima vino i preliva badnjak na vrhu, na sredini i na kraju govoreći: Zdrav badnjače veseljače, ja tebi hljeba i vina, a ti meni svakog dobra i mira.
Badnjak se potom loži i čeka da pregori.
Pošto novo vrijeme donosi i nove običaje , tako se posljednjih godina badnje veče slavi saborno, ispred hramova, zbog proste činjenice da je u stambenim zgradama, kao i u velikom broju savremnih kuća nemoguće zalagati božićno drvo. Ipak, i u gradskim sredinama se ulazna vrata kite malim badnjacima, a rukoveti badnjaka i slame se unose u kuću.
i u gradskim sredinama se ulazna vrata kite malim badnjacima, a rukoveti badnjaka i slame se unose u kuću.
@@@

Prikaži još ovjava iz Razno

Оstаvitе оdgоvоr

Vаšа аdrеsа е-pоštе nеćе biti оbјаvljеnа.

Pročitajte još

TA „Vaskršnji susreti planinara Srbije“

Prema kalendaru akcija PS Srbije PSD „Magleš “ iz Valjeva Vas poziva na Tradicionalnu akci…